Pod godišnjim obračunom poreza na dohodak podrazumijeva se porez na dohodak koji se obračunava na godišnjem nivou, pri čemu se dohotkom smatraju svi ostvareni prihodi osim prihoda koji su navedeni kao izuzeci u Zakonu o porezu na dohodak. (LINK: http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO4697) Primici na koje se ne plaća porez na dohodak uključuju nasljedstvo, dobitke od igara na sreću, dječji doplatak, određene oblike pomoći, subvencije itd. Određivanje poreza na dohodak razlikuje se u zavisnosti o tome da li je osoba rezident ili nerezident Republike Slovenije, što naravno utiče na eventualni povrat poreza na dohodak. U konačnici, od toga zavisi i priprema odgovarajuće dokumentacije.
Prije nego što pređemo na konkretnije savjete u vezi povrata poreza na dohodak nerezidentu, treba riješiti vječnu dilemu o tome ko se smatra rezidentom, a ko nerezidentom Republike Slovenije. Rezident Republike Slovenije je svaka osoba sa službeno prijavljenim stalnim boravkom u Sloveniji, odnosno svaka osoba koja živi izvan Slovenije zbog obavljanja poslova u diplomatskoj misiji ili konzulatu ili sudjeluje u međunarodnoj misiji. Isto vrijedi i za bračne drugove i izdržavane članove porodica gore navedenih javnih službenika. Budući da se u ovom radu fokusiramo na grupu ljudi, koji su državljani trećih zemalja, ovo pojednostavljeno tumačenje bi trebalo biti dovoljno.
Ko je državljanin treće zemlje ili nerezident Republike Slovenije?
Općenito, nerezidentima Republike Slovenije smatraju se sve osobe koje nemaju stalno prebivalište u Sloveniji. Budući da je pitanje povrata poreza na dohodak nerezidentu nešto složenije, pogledajmo i druge elemente koji određuju nerezidente i utiču (također) na povrat poreza na dohodak; naime, kriteriji koji se odnose na strane državljane razlikuju se od onih kojima podliježu rezidenti Slovenije:
•osobe koja obavljaju poslove u diplomatskim misijama i konzularnim kancelarijama u Sloveniji (isto vrijedi i za njihove bračne drugove i izdržavane članove porodice)
• osobe koje u Sloveniji borave radi studiranja ili liječenja
• osobe koje borave u Sloveniji (isključivo) zbog ekonomskih interesa i tokom perioda od jedne kalendarske godine u njoj borave manje od 183 dana.
Povrat poreza na dohodak nerezidentu, pripremu odgovarajuće dokumentacije i eventualni sudski prevod u gore navedenim slučajevima potvrđuje podatak od posebne važnosti. Ako je rezident Republike Slovenije dužan plaćati porez na dohodak ostvaren u Sloveniji i izvan granica Slovenije, nerezident je dužan plaćati porez na dohodak isključivo za dohodak ostvaren u Sloveniji. O kakvim dohocima se radi utvrđeno je Zakonom o porezu na dohodak.
Kada se podnosi zahtjev za povrat poreza na dohodak nerezidentu?
Uzmimo na primjer slučaj profesionalnog vozača kamiona ili građevinskog radnika. Radi u Sloveniji, nije njen rezident, jer na području Republike Slovenije tokom jedne kalendarske godine, koja se često naziva poreznom godinom, provede manje od 183 dana. Stoga taj radnik ima prijavljeno prebivalište u drugoj, matičnoj državi, ali je kao radnik s dohotkom čiji je izvor u Sloveniji, obveznik plaćanja poreza na dohodak. Takvog će radnika nesumnjivo zanimati mogućnost povrata poreza na dohodak nerezidentu.
Pretpostavimo da radnik dolazi iz Bosne i Hercegovine ili Srbije i, kako je spomenuto, radi u Sloveniji. Da bi izbjegao dvostruko oporezivanje, njegova matična država sklopila je ugovor sa Slovenijom.
U tom slučaju poslodavac može isplatiti dohodak zaposleniku i pritom obračunati porez po nižoj stopi. Postoji i mogućnost da niti ne izvrši obračun poreza, nego da to učini tek nakon što dobije potvrđeni zahtjev od porezne uprave. Isto može dovesti do neugodnosti, zbog čega većina bira drugu opciju. Riječ je o povratu poreza na dohodak nerezidentu ili povratu više plaćenog poreza.
Zahtijeva li takav postupak sudske prevode dokumenata?
Povrat poreza na dohodak za nerezidente može se potraživati putem odgovarajućih propisanih obrazaca. Obrasci potrebni za povrat poreza na dohodak nerezidentu objavljeni su na stranicama FURS-a. U tom slučaju FURS će zasigurno zahtijevati podnošenje određenih dokaza o prebivalištu, kao što su:
- potvrda o prebivalištu izdata od strane matične države
- potvrda o stalnom boravku
- platne liste za periode na koje se odnosi zahtjev za povrat poreza na dohodak nerezidentu
- ugovor o radu.
Važno je imati na umu da je zahtjev za povrat poreza na dohodak nerezidentu službeni dokument i da je službenim jezikom u Sloveniji proglašen slovenski jezik. Iz toga proizlazi da je za predaju bilo kojeg dokumenta potreban sudski prevod, pri čemu nije bitno da li se radi o nekom južnoslavenskom (hrvatski, srpski, bosanski, makedonski) ili drugom slavenskom jeziku (slovački, češki, poljski), odnosno o bilo kojem drugom jeziku, na primjer albanskom.
U tome vam može pomoći naša Prevodilačka akademija, jer smo stručno osposobljeni upravo za sudske prevode. Još je važnije znati da vam možemo pomoći tokom cijelog procesa, jer smo osposobljeni i za pripremu raznih vrsta dokumenata.
Zanima vas više o povratu poreza na dohodak nerezidentu? Kontaktirajte nas i posavjetovat ćemo vas oko pripreme dokumentacije, te vam dostaviti odgovarajuće sudske prevode na osnovu kojih će porezna uprava moći obraditi vaš zahtjev.
Mi u Prevodilačkoj akademiji specijalizirani smo za sudske prevode službenih dokumenata, uključujući i dokumentaciju za povrat poreza na dohodak nerezidentu.